Španija, Irska i Norveška formalno su priznale palestinsku državnost u utorak, učvrstivši zajednički potez koji dodatno izoluje Izrael zbog njegovog rata protiv Hamasa u Gazi.
Irski premijer Simon Haris rekao je da je njegova zemlja donijela odluku, koju je Izrael oštro osudio, “da održi čudo mira živim”.
Nacije su prošle sedmice najavile da će poduzeti ovaj korak, ali u utorak su njihove vlade istovremeno odobrile deklaraciju, što znači da je sada zvanično stupila na snagu.
Taj potez također naglašava koliko je Evropa podijeljena u pogledu toga da li da prizna palestinsku državnost.
Većina zemalja širom svijeta to čini, i potvrdili su taj stav ovog mjeseca u rezoluciji Ujedinjenih naroda o podršci palestinskom članstvu koja je usvojena uz podršku 143 nacije.
Među njima su bile mnoge evropske države. Ali teško je biti zaista definitivan o tome koliko zemalja gleda na ovo pitanje; neke zemlje bivšeg istočnog bloka, na primjer, priznale su palestinsku državnost prije nekoliko desetljeća dok su bile pod sovjetskom vlašću, ali su se od tada udaljile od tog stava kao nezavisne zemlje.
Španija, Irska i Norveška
Potez ove tri zemlje da priznaju palestinsku državnost u tandemu poslao je upečatljivu poruku Izraelu i drugim zapadnim državama.
Harris je u izjavi od utorka rekao da je Irska “htjela priznati Palestinu na kraju mirovnog procesa”, ali je na kraju “napravila ovaj korak zajedno sa Španijom i Norveškom kako bi održala čudo mira u životu” – naglašavajući kako je zajednička deklaracija dala svakom nacije na određenom nivou pokrića, i možda je ubrzao proces.
“Ponovo pozivam izraelskog premijera Netanyahua da sasluša svijet i zaustavi humanitarnu katastrofu koju vidimo u Gazi”, rekao je Harris.
“Za žaljenje je što izraelska vlada ne pokazuje znakove konstruktivnog angažmana”, dodao je norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide dok je njegova zemlja formalizirala taj potez u utorak. “Međunarodna zajednica mora povećati svoju političku i ekonomsku podršku Palestini i nastaviti rad na rješenju s dvije države.”
U Madridu je premijer Pedro Sánchez rekao u obraćanju na nacionalnoj televiziji da će se Španija pridružiti “više od 140 zemalja koje već priznaju Palestinu” i da je to “jedini način da se realizuje rješenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće postići budućnost mira: budućnost palestinske države koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti.”
Ali sve tri zemlje dobile su bijesan odgovor od Izraela otkako su prošle sedmice objavile svoju odluku.
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz naredio je hitno opoziv svojih ambasadora u trojku i rekao u izjavi: “Danas šaljem jasnu poruku – Izrael se neće suzdržavati od onih koji potkopavaju njegov suverenitet i ugrožavaju njegovu sigurnost.”
“Nakon što je teroristička organizacija Hamas izvela najveći masakr Židova od Holokausta, nakon što je počinila najstrašnije seksualne zločine koje je svijet vidio, ove zemlje su odlučile dati nagradu Hamasu i Iranu i priznati palestinsku državu”, dodao je Katz.
Zapadna evropa
Švedska je 2014. godine postala prva velika zapadnoevropska nacija koja je priznala palestinsku državnost.
Švedska ministrica vanjskih poslova Margot Wallstrom rekla je da je odluka donesena jer je “ispunila kriterije međunarodnog prava”.
“U svjetlu analize međunarodnog prava, ne vidimo razlog za odgađanje ove odluke”, rekla je ona. “Postoji teritorija ljudi i vlasti. Ne priznavanje Palestine zbog okupacije bilo bi protivno principu međunarodnog prava da nema plodova agresije.”
Ali taj potez nije doveo do velike podrške zapadnoevropske deklaracije.
Umjesto toga, neke zemlje su krenule ka podršci palestinskoj državnosti u sklopu svog šireg zalaganja za rješenje s dvije države, ali još uvijek nisu poduzele korak formalnog priznanja.
Naime, Francuska, Belgija, Poljska i Grčka glasale su za rezoluciju Generalne skupštine UN-a od 10. maja koja poziva Palestince na članstvo u UN-u ranije ovog mjeseca.
Danska je takođe bila među zemljama koje su glasale za “Da”. Ali u utorak, dok je njena susjedna Norveška formalizirala svoje priznanje, danski parlament je odbio prijedlog da to učini, prenio je Reuters.
Druge zemlje – uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Italiju i Holandiju – bile su uzdržane od glasanja u UN-u, što je bilo značajno, ali na kraju simbolično s obzirom na veto Sjedinjenih Država. Za rezoluciju UN-a usvojena su ukupno 143 glasa, 25 nacija je bilo uzdržano, a devet je glasalo protiv.
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u petak da još nije došlo vrijeme za njemačko priznanje jer “nema jasnoće na teritoriji države”.
Za sada se radi o postizanju dugoročnog prekida vatre”, rekao je Scholz. “Put simboličkog priznavanja državnosti nije put naprijed.”
Istočna Evropa
Zvanično, niz zemalja koje su ranije potpadale pod sovjetsku sferu uticaja u istočnoj Evropi priznaju palestinsku državnost.
Mađarska, Češka Republika, Poljska, Slovačka, Rumunija i Bugarska sve zauzimaju taj stav, prenio je Reuters u utorak.
Ali u istočnoj Evropi to priznanje je često komplikovano, s obzirom na to da je nalog za formalizaciju veza dat pod sovjetskim režimom koji je nastojao da poremeti američka globalna partnerstva, poput onog sa Izraelom.
Neke zemlje bivšeg sovjetskog bloka, kao što je Poljska , održavaju bliske veze s palestinskim vlastima i posjećuju ili ugošćuju lidere palestinskih vlasti u Ramali.
Drugi su se od tada distancirali od svoje istorijske deklaracije podrške palestinskoj državnosti, poput Češke, koja je bila jedna od samo devet zemalja koje su glasale protiv rezolucije GS UN-a ranije ovog mjeseca. Ostale nacije bile su Mađarska, Argentina, Mikronezija, Nauru, Palau, Papua Nova Gvineja, Izrael i Sjedinjene Države.
Slovenačka vlada će ove sedmice razmotriti prijedlog za priznavanje nezavisne palestinske države, izjavio je premijer Robert Golob.
Golob je u saopćenju naveo da će se “nakon niza konsultacija u posljednjih nekoliko dana” na sastanku vlade u četvrtak razmotriti prosljeđivanje “priznanja Palestine” zakonodavnom tijelu zemlje na odobrenje.
